Da li ste zapali u ličnu ili društvenu krizu?

 Slušao sam jednog čovjeka kako govori. Bio je jako uznemiren, žalio se na vladu i politiku. Sigurno nije bio prvi da to radi i kritika nije problem. Bilo bi jako dobro kada bi građanin imao barem pravo da otvoreno govori.

Autor: Dr. Selman el Avda

selmanelavdaMeđutim, on se tada okrenuo temi onih koji se ne slažu sa njegovim stavovima, i tu su stvari krenule loše. On je pričao protiv njih riječima koje ne mogu da ponovim. Usred tirade psovki, uspio je optužiti učenjake da su plaćenici. Onda je napao građanske organizacije, ogovarao je njihove zvaničnike, a zatim je počeo napadati one koji su kritikovali one iste koje je on napadao.

S druge strane, podijelio je sve na grupe. Prvi su bili laskavci i koji su se sudržavali da kažu ono što zaista misle. Sljedeći su bili oni koji su otišli predaleko i postali ekstremni. Zatim su tu bili drugi koji su se povukli iz svega. On je također napao i petu grupu, ali sam zaboravio za šta ih je optuživao. Na kraju, svi su bili negativci. Niti jedna dobra stvar nije rečena o nekoj osobi. Niko nije opisan kao razborit, zdravog razuma ili da zdravo rasuđuje.

Onda je odlučio da opravda sve što je govorio postavljajući svoja mišljenja u vjerske okvire. Navodio je Kur’an i pomenuo je presedane iz života Poslanika, s.a.v.s. On je to napravio kao da su njegova lična mišljenja neosporna, beskompromisna istina, tako da svako ko se s njim ne složi mora biti motivisan niskim željama ili materijalnom dobiti, ili je potpuno glup i neznalica. Onda je uporedio svoje protivnike sa ljudima u krizi, i uporedio ih je s onima koji se spominju u hadisima da su optužili Poslanika da je poludio.

To je bio opseg njegove uobraženosti. Kako se samo mogao uporediti s Poslanikom kao da je zaštićen od greški i kao da je dobio mandat od Allaha da vodi ljude ka onome što je pravilno?
Psihološka kriza nije oblik ludila. Čak nije ni blizu. Ona se može dogoditi i najboljim ljudima. Ona može trajati vremenski kraći ili duži period. Sve zavisi koliko je jaka samosvjesnost osoba i da li se mogu oduprijeti mislima koje ih opsjedaju tokom krize i pretvaraju ih u čvrsta uvjerenja i ubjeđenja zbog kojih se odvajaju od drugih.

Psihološka kriza je poput privremene smrti. Ona podsjeća smrt jer osobu okupira tugom i tjeskobom koja je sprečava da živi normalan život na bilo koji način. Ona je privremena, jer Allah uvijek oživljava zemlju nakon što umre. Ona će proći brzo jer je vezana za određen uzrok poput bračnih problema ili neuspjelog poslovnog poduhvata. Ona prolazi kada osoba ili riješi problem ili pokuša nešto drugo.

Spoznaja da postoji kriza mentaliteta je važan pomak koji najavljuje početak oporavka. Ona dozvoljava ljudima da se vrate uravnoteženijem stanju uma i umjerenijem shvatanju sebe i svojih okolnosti.

Na društvenoj razini
Mi imamo naviku da kategoriziramo druge osobe katalogizirajući njihove grijehe i mahane. Mi ih stavljamo u kalup već oformljenih razumijevanja frakcija i sekti, kao da je neminovno da svaka osoba mora uredno pripadati jednim ili drugim. U isto vrijeme, mi pronalazimo opravdanja pojedincima, strankama i grupama sa kojima se identificiramo.
Čovječanstvo je naš stvarni zajednički nazivnik. Mi dijelimo neposrednu povezanost sa svim drugim ljudskim bićima, i na ovom svijetu mi imamo zajednički skup neotuđivih prava kao susjeda i rodbine. Ovaj zajednički identitet, veliki broj naših zajedničkih interesovanja i osnovni moral nam mogu pružiti miran način komunikacije i ponašanja prema drugima kada se razlikujemo.

Ljudi se ne slažu jedni s drugima. To treba priznati. Ne smijemo bježati od naših neslaganja ili pokušavati preći preko njih. Kritična stvar je kako da se pobrinemo da održimo prava onih koji se ne slažu s nama.
Ljudi ne moraju dijeliti isti skup vrijednosti i društvenih identiteta da bi bili pravedni jedni prema drugima. Moramo govoriti istinu i djelovati pravedno prema svakome bez izuzetaka. Nepravda je uvijek grijeh. Ona nikada nije dozvoljena. Allah kaže: Neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najbliže čestitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono što činite! (el-Ma’ida, 8)

Amr b. el-As je opisao Rimljane kao ljude koji se ‘brzo oporavljaju nakon poraza’. On nije opisivao pojedince i njihove lične probleme. On je opisivao kulturu naroda u cjelini, kako su u stanju da brzo zaborave sukobe i ratove u kojima su učestvovali, da se oporave od trauma tih događaja i da gledaju unaprijed u bolju budućnost, posebno među sobom.

Vidimo da ono što je rekao Amr b. el-As može se odnositi na narod Evrope i Amerike. Oni su u stanju da stave iza sebe sve ratove koji su odnijeli milione života, naročito dva svjetska rata. Oni su bili u stanju da razmišljaju o svojim zajedničkim interesima i izgradnji čvrstih veza između njihovih zemalja.
S druge strane, na Bliskom istoku mi se još uvijek suočavamo sa plemenskim osvetama i građanskim ratovima. Način na koji se ljudi vežu za ove podjele kao da će u budućnosti dovesti da sukobi isplivaju na površinu, jer oni odgajaju djecu u tom duhu.

Posjetio sam Bosnu i tamo su me vodili u različite gradove. Išao sam u srpska i hrvatska područja kao i u muslimanska, i vidio sam da ljudi smireno žive svoje svakodnevne živote kao da je rat nešto što se dogodilo negdje u dalekoj prošlosti. Naravno, ljudi još uvijek u sebi nose posljedice rata, koje se mogu uzburkati ili smanjiti. Još uvijek je moguće da pokvareni političari potaknu ove osjećaje u potrazi za vlastitim pobudama i ličnim ambicijama.

Mi moramo sebi napraviti ključ za bolju budućnost i prepreke nedaćama. Moramo slijediti primjer poslanika Muhammeda kada je stigao u Medinu, gdje su muslimani živjeli zajedno sa paganima i Jevrejima. Kada god bi došlo do napetosti, on je smirivao stvar jer je vjerovao u to i da je atmosfera mira i smirenosti najbolja atmosfera za pozivanje ljudi u islam i ona koja će na njih utjecati.

Nikada ne bismo trebali misliti da je sukob najbolji način da postignemo naše ciljeve. Kada ljudi odustaju od rasuđivanja i kada najglasniji, najgnjevniji glasovi pobjede, onda je to kriza velikih razmjera.

Nemoj zaboraviti da podijeliš hair!

Autor: Selman el-Auda

Prijevod i obrada: IslamBosna.ba

Komentari

komentara