Dr. Qaradawi: Pravni diktum o mut’a braku

Preveo: Jusuf Džafić
karadavinevPitanje: Voljeli bismo jasno i nedvojbeno pravno mišljenje (pravni diktum1) o propisu mut’a braka?

Šejh Karadavi odgovara: Brak u islamu predstavlja postojan ugovor i čvrst zavjet koji počiva na intenciji (nijetu) doživotnog druženja dvije strane, kako bi se polučio njegov psihički ishod koji je spomenuo Kur’an – psihička smirenost, ljubav, milosrđe, te njegova rasna i civilizacijska svrha glede postojanog razmnožavanja i produženja opstanka ljudske rase:
 وَاللَّهُ جَعَلَ لَكُم مِّنْ أَنفُسِكُمْ أَزْوَاجًا وَجَعَلَ لَكُم مِّنْ أَزْوَاجِكُم بَنِينَ وَحَفَدَةً
Allah za vas stvara žene od vaše vrste, a od žena vaših daje vam sinove i unuke. (En—Nahl, 72)

  Voljeli bismo diktum o propisu mut’a braka?

U ime Allaha. Hvala pripada Allahu. Neka je salavat i selam na Božijeg poslanika.
Mut’a brak je brak kojim dvije strane žele međusobno puteno uživanje tokom ograničenog vremenskog razdoblja. Ova vrsta je bila pristuna u predislamskom dobu (džahilijetu).

No, kada je islam došao, postepeno ga je ukinuo kao što je postupio glede samoodvikavanja od navika poput alkohola. Stoga, islam ga je učinio dozvoljenim u uskom djelokrugu koji je dostizao granicu nužde i to tokom odlaska muškaraca u duge vojne pohode i za vrijeme njihove nesuzdržljivosti od žena. Zato im je islam dozvolio mut’a u dotičnoj izvanrednoj situaciji.

Potom je Poslanik, s.a.v.s., obznanio posljednji stav o njemu, te ga je zabranio u svim situacijama.
Uvaženi Ibn Abbas je nastavio da ga dozvoljava u slučajevima nužde, pa kad je vidio da ljudi zloupotrebljavaju njegovo pravno mišljenje (fetvu), priključio se ostalim ashabima u zabrani mut’a braka u svim slučajevima.

Ovo je fetva šejha dr. Jusufa Karadavija. U nastavku slijedi njen tekst.
Brak u islamu predstavlja postojan ugovor i čvrst zavjet koji počiva na intenciji (nijetu) doživotnog druženja dvije strane, kako bi se polučio njegov psihički ishod koji je spomenuo Kur’an – psihička smirenost, ljubav, milosrđe, te njegova rasna i civilizacijska svrha glede postojanog razmnožavanja i produženja opstanka ljudske rase: وَاللَّهُ جَعَلَ لَكُم مِّنْ أَنفُسِكُمْ أَزْوَاجًا وَجَعَلَ لَكُم مِّنْ أَزْوَاجِكُم بَنِينَ وَحَفَدَةً
Allah za vas stvara žene od vaše vrste, a od žena vaših daje vam sinove i unuke. (En—Nahl, 72)

Što se tiče mut’a braka, on je sjedinjenje muškarca sa ženom u zamjenu za određenu naknadu, te se putem njega ne ostvaruje smisao na koji smo ukazali. Božiji poslanik, s.a.v.s., ga je dozvolio  prije nego što se zakonodavstvo (legislacija) učvrstilo u islamu. Odobrio ga je na putu za vrijeme vojnih pohoda, pa ga je zabranio zauvijek.

Tajna dozvoljanja mut’a braka na početku bila je činjenica da je narod bio u razdoblju koje možemo nazvati: razbolje prelaska (tranzicije) iz paganstva (džahiljeta) u islam. Blud u džahilijetu bijaše lahak i raširen. Stoga, kada je došao islam i zatražio od njih da putuju radi vojnog pohoda i rata, daljina od žena im je predstavljala veliku poteškoću. Među njima je bilo čvrstih i slabih vjernika. Što se tiče slabih, strahovalo se da ne upadnu u blud, najogavniji razvrat i ružan put.

Što se tiče čvrstih, oni bijahu naumili da se uškope i odsjeku svoje spolne organe, kao što prenosi Ibn Mesud: „Bijasmo bojevali sa Božijim poslanikom, s.a.v.s., a sama nisu bile žene. Stoga, upitali smo: „Da se uškopimo?“ Božiji poslanik, s.a.v.s., nam je to zabranio, ali nam je dozvolio da se oženimo ženom do određenog roka za odjeću.“

Zbog ovoga mut’a je bila olakšica (ruhsa) kako bi se riješio problem dvije skupine, jakih i slabih vjernika, te korak na putu zakonodavstva ka cjelokupnom porodičnom životu u kojem se ostvaruju svi ciljevi braka: čednost, razmnožavanje, ljubav, samilost i širenje porodičnog kruga tazbinom.

Kao što im je Kur’an postepeno zabranjivao alkohol i kamatu, koji su bili rašireni i dominantni u predislamsko doba, isto tako im je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,  postupno zabranjivao blud. Tako im je Vjerovjesnik, s.a.v.s., u slučaju nužde odobrio mut’a. Onda im je zabranio ovu vrstu braka, kako od njega prenosi Alija, r.a. i skupina ashaba. U vezi toga je i što prenosi Muslima u svom Sahihu od Sabre el-Džuhennija da je on vojevao sa Vjerovjesnikom, s.a.v.s., prilikom osvojenja Mekke. Vjerovjesnik, s.a.v.s., im je dozvolio stupanje u mut’a brak sa ženama. Rekao je Sabre: „Nije se izašlo iz Mekke sve dok  ga Božiji poslanik, s.a.v.s., nije zabranio.“ U verziji njegovog hadisa: „A doista ga je Allah zabranio do Sudnjeg dana.“

Dočim, da li je ova zabrana neupitna, poput braka sa majkama i kćerkama ili je zabrana, poput zabrane strvine, krvi i svinje, pa je dopušteno u vrijeme nužde i straha od bluda?

Svi ashabi smatraju da je zabrana izričita, odlučna,  da nema olakšice u njoj nakon učvršćivanja šerijata. Sa njima se Ibn Abbas razišao, jer smatra da je mut’a dozvoljen u slučaju nužde. Pitao ga je jedan čovjek o mut’a braku sa ženama pa mu je dozvolio. Zatim ga je upitao njegov rob:

„To je samo u teškoj situaciji, kad je malo žena ili slično?“ Ibn Abbas mu je odgovorio: „Jeste.“

Onda kada je Ibn Abbasu postalo jasno da su ljudi počeli često da praktikuju mut’a brak, te da se nisu ograničili na slučajeve nužde, odrekao se svoje fetve i povukao je.

Allah najbolje zna.

________________________________________
1 Diktum, između, ostalog označava jasnu i nedvojbenu izreku, poslovicu, govor, izričaj, rijek. U pravnoj terminologiji, diktum predstavlja izjavu mjerodavne osobe koja održava njeno  mišljenje ili uvjerenje, i smatra se mjerodavnom  (autorativnom), ali neobavezujućom. Dakle, pravni diktum ima dosta sličnosti sa pravnom decizijom (fetvom). (o.p.)

Za www.islam-iman.com – Preveo: Jusuf Džafić, student Šerijatsko-pravnog fakulteta na El-Azharu u Kairu
Izor: qaradawi.net

Komentari

komentara