Pluralizam i razmimoilaženje

Priredio: Adnan E. Čolo

www.islam-iman.com – Jedna od sumnji koja se ovdje pojavljuje jeste da princip višestranačja ili pluralizma u skladu sa aktualnom terminologijom je u direktnoj proturječnosti sa jedinstvom na koje obavezuje islam i drži ga za blizanca vjerovanja, kao što razilaženje smatra bratom nevjerništva i neznalaštva.

Uzvišeni Allah kaže:

“Svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte!” (Ali ‘Imran: 103)

“I ne budite kao oni koji su se razjedinili i u mišljenju podvojili kad su im već jasni dokazi došli, njih čeka patnja velika.” (Ali ‘Imran: 105)

Jedan hadis glasi:
“Nemojte se razilaziti, jer oni koji su bili prije vas su se razišli i doživjeli propast.”[1]
Želim da skrenem pažnju na jednu važnu činjenicu, a to je da pluralizam ne znači nužno i cijepanje, kao što i određena razmimoilaženja nisu stvar koju treba posmatrati sa mržnjom, na primjer razilaženje u mišljenju koje je nastalo kao razilaženje u idžtihadu. I ashabi su se razilazili u mnogobrojnim pitanjima sekundarnog karaktera, i to im nije donijelo ništa loše. Čak su se razilazili i u vrijeme Božijeg poslanika, s.a.v.s., u nekim pitanjima, kao što je bilo u slučaju kada su se razišli o pitanju ikindije namaza na put do Benu Kurejza. To je poznati slučaj. Poslanik, a.s., nije prigovorio ni jednoj od dvije strane koje su se razišle u mišljenju.
Neki smatraju ovu vrstu razilaženja kao milost koja je podarena ummetu, o tome postoji i hadis koji kaže:
“Razilaženje moga ummeta je milost”, a o tome je napisano i jedno djelo: “Milost za ummet je u razilaženju imama.”
Prenose da halifa Er-Rašid Omer b. Abul-Aziz govorio da ne bi volio da se ashabi nisu razišli jer je njihovo razilaženje otvorilo vrata širine, elastičnosti i olakšanja imamima većim broja mišljenja, specifičnih grananja i metoda. Neki smatraju da se različitost kao milost ispoljava u smislu toga što se ljudi bave različitim naukama i profesijama, čime se ispunjavaju praznine i udovoljava mnogobrojnim i raznovrsnim potrebama zajednice. Kur’an različitost jezika i boja tumači jednim od Allahovih, dž.š., znakova stvaranja, koje između stvorenja shvaćaju učeni:

“I jedan od dokaza Njegovih je stvaranje nebesa i zemlje, i raznovrsnost jezika vaših i boja vaših; to su, zaista, pouke za one koji znaju.” (Er-Rum: 22)

Svako razilaženje ne znači nužno i zlo, postoje dvije vrste razilaženja, razilaženje u smislu grananja, i razilaženje koje se očituje u sučeljavanju, prvo je pohvalno dok je drugo pokuđeno.[2] Spominjao sam često u svojim knjigama i predavanjima da nema zapreke za postojanje većeg broja zajednica, grupacija (džamata) koje rade za islam, dokle god se jedinstvo opire različitosti, njihovih ciljeva, programa, shvatanja i povjerenja jednih prema drugima. Uslov za ovaj pluralizam jeste da to bude pluralizam metode i specifičnosti a ne međusobne isključivosti, te da su svi jedinstveni u pogledu svakog tekućeg problema vezanog za islamsko bitisanje. islamsko vjerovanje, Šerijat i ummet. U svakom slučaju lijepo mišljenje i traženje izvinjenja su svojstva koja treba da odlikuju sve strane, nema mjesta optuživanjima za grijeh, zabludu ili nevjerstvo, nego treba preporučivati istinu i strpljenje, međusobno se savjetovati u pogledu vjere, pridržavajući se mudrosti i lijepog načina opominjanja i proučavanja, te raspravljati na najljepši način.
Primjer svakog pluralizma ili različitosti jeste različitost u pogledu metoda što ne dovodi do cijepljenja i neprijateljstva niti frakcijskih podjela u okviru ummeta; ne trpe štete jedni od drugih, već je to pluralizam različitosti u okviru jedinstvenog ummeta, koji podrazumijeva mnogostrane povezanosti. Od toga ne treba strahovati, niti ima opasnosti u tome, štoviše takav pluralizam predstavlja zdravu pojavu. Ovakav stav imamo kako za stanje prije, tako i za stanje poslije uspostavljanja islamske države, jer je to država koja ne gubi moć u različitosti, niti anulira sve ideje koje su utemeljile zajednicu prije nje. Ideje ne umiru niti pristaju da budu osuđene na nestanak, ukoliko ne iščeznu same od sebe zbog pojave nekih ideja jačih od njih.

Bilješke:
[1] Muttefekun alejhi
[2] Pogledaj moju knjigu “Es-Sahva el-islamijja bejnel-ihtilafil-mešrui vet-teferrukil-mezmumi”

Izvor: “Savremene fetve”-Šejh dr. Jusuf El-Karadavi
Pripremio: Adnan E. Čolo

Komentari

komentara