Slijeđenjem Sunneta do zdravlja

Od El- Mikkdama ibn Ma’dijekeriba pripovijeda se da je rekao:

Čuo sam od Allahovog Poslanika, alejhis-selem, kada je rekao: “Čovjek goru posudu od stomaka ne može napuniti. Dovoljno mu je nekoliko zalogaja koji će mu kičmu ispraviti. A ako ga već mora napuniti, neka trečinu napuni hranom, trečinu pićem, a trečinu neka ostavi za disanje.”

Prenosi imam Ahmed, Tirmizi, Nesai i Ibn Madža. Tirmizi je rekao: “Ovaj hadis je hasen.”

Ovaj hadis s njegovim povodom bilježi Ebu Kasim el- Begavi u svom Mu’džemu od Abdurrahmana ibn el-Mureki’a, gdje stoji: “Poslanik, alejhis-selam, oslobodio je Hajber, a bio je sav u voćnjacima. Ljudi navalise na voće i nakon nekog vremena obuze ih groznica. Požališe se Allahovom Poslaniku, alejhis-selam, pa im reče: “Temperatura je smrtni vjesnik i Božiji zatvor na zemlji; ona je dio Vatre. Kada vas obuzme, ohladite vodu u vašim mješinama, a zatim je pospite po sebi između dva namaza ( akšama i jacije). Tako su i uradili i prođe ih temperatura. Tada Allahov Poslanik, alejhis-selam, reče: “Allah nije stvorio goru posudu od stomaka. A ako se već mora napuniti, onda neka bude trečinu za hranu, trečinu za vodu i trečinu za vazduh.”

Ovaj hadis predstavlja opće načelo za sve osnove medicine.
Kada je poznati Ibn Masevejh pročitao ovaj hadis u knjizi Ebu Hajsema izjavio je: ” Kada bi se ljudi pridržavali ovih rijeći, bili bi posteđeni svih bolesti i bolova, a ambulante i apoteke prestale bi raditi.”

On je ovo izjavio jer je poznato da je prejedanje izvor svih bolesti.
Haris ibn Kaleda, arapski liječnik, izjavio je: “Vručica je glava svih lijekova, a prejedanje je glava svih bolesti.”

Haris, rahimehulah, rekao je: ” Ono što ubija ljude i upropastava zvijeri u divljini jeste uzimanje hrane na hranu prije nego što se probavi.”

Ovo su samo neke koristi umjerenog objedovanja i savjet da se hrana ne “trpa”, jer to škodi tijelu i zdravlju.

Umjerenost u uzimanju hrane ima također veliki uticaj i na srce i njegovo zdravlje. Neznatno konzumiranje hrane ima za posljedicu da omekša srce, ojačava pronicljivost, u duši stvara poniznost, slabi strast i srđbu. Prekomjerno uzimanje hrane ima suprotne posljedice.

Mirvezi pripovijeda da je imam Ahmed cijenio sustezanje od hrane, skromnost i da ga je jednom upitao: Zar će čovjek biti nagrađen samo zbog odricanja od strasti?” On odgovori: “Kako da ne bude nagrađen kada je Ibn Omer rekao: “Četiri se mjeseca nisam najeo!” Ja opet upitah Ahmeda: “Može li čovjek imati blago, nježno srce ako je gurman?” On odgovori: “Ja u to ne vjerujem.”

Neki je čovjek rekao Ibn Omeru, radijallahu anhuma: “Hočeš li da ti donesem dževaris?” Ibn Omer upita: “Šta je to?” Ovaj reče: “To pomaže lakšem varenju hrane kada se najedes.” On mu odgovori : ” Četiri mjeseca se nisam najeo, ali ne zato što nisam mogao, nego što sam vidio ljude koji su više gladovali nego što su bili siti.”

Muhammed ibn Vasia rekao je: ” Ko malo jede, shvatat će, drugi će ga shvatati, očistit će srce i bit će blag. A prekomjerno uzimanje hrane otežava takvom mnogo čega što želi.”

Ebu Sulejman ed Darani rekao je: ” Kada duša ogladni i ožedni, srce se čiti i postane mehkim, a kada se najede i napoji, srce zaslijepi.”.

On isto tako kaže: Ključ dunjaluka je sitost. Ključ Ahireta je glad. Osnova svakog dobra na dunjaluku i ahiretu jeste strah od Allaha Uzvišenog. Allah daje blagodati dunjaluka onome koga voli i ne voli. Međutim glad je kod Njega pohranjena i ne da je nikome osim Svojim miljenicima. Draže mi je da se odreknem večere nego da je pojedem, pa da cijelu noć provedem u ibadetu.”

Poslanik alejhis-selam, preporučio je u tematskom hadisu umjereno konzumiranje hrane slijedećim riječima: ” Čovjeku je dovoljno nekoliko zalogaja koji će mu kičmu uspravnom držati….”

Buhari i Muslim bilježe hadis: “Vjernik jede za jedna, a nevjernik za sedmera crijeva.” Ovim se htjelo reći da vjernik jede pristojno i u skladu sa propisima vjere, pa mu je dovoljno i malo hrane, a nevjernik jede proždrljivo, pa mu je potrebno sedmerostruko više hrane negoli vjerniku.

Pored podsticanja na umjerenost u hrani i zadovoljavanju neznatnim njenim količinama, Vjerovjesnik alejhis-selam, podsticao je da se višak hrane ponudi drugima , pa je rekao: “Hrana za jednoga dovoljna je za dvojicu, hrana za dvojicu dovoljna je za trojicu, a hrana za trojicu dovoljna je za četvericu.” Prema tome, najbolji raspored koji vjernik u jelu može napraviti jeste da trečinu odredi za hranu, trečinu za piće i trečinu ostavi za disanje kao što je spomenuto u tematskom hadisu.

Poslanik alejhis-selam, je rekao: ” Najbolja generacija je moja, zatim ona koja će doći nakon nje, a zatim ona koja će doči nakon nje. Potom će doči ljudi koji će svjedočiti, ali neće tražiti da se svjedoći, zavjetovat će se, ali te zavjete neće ispunjavati i među njima će se pojaviti gojaznost.”

Ibn Omer, radijallahu anhuma, pripovijeda: “Neki je čovjek podrignuo u društvu Poslanika, alejhis-selam, pa mu on reče: “Poštedi me tvoga podrigivanja. Najzašićeniji na dunjaluku biti će najduže gladan na Ahiretu.”

Izvor: ” Buđenje ambicija”, Ibn Redžeb el- Hanbeli

Pripremio i obradio: Adnan Čolo

islam-iman.adnan@hotmail.com

Komentari

komentara